Trampova administracija brani naknadu od 100.000 dolara za H-1B vize: „To nije porez“
Trampova administracija traži vraćanje naknade od 100.000 dolara za H-1B vize
Administracija predsednika Donalda Trampa zatražila je od federalnog apelacionog suda da poništi odluku nižeg suda kojom je blokirana primena naknade od 100.000 dolara za određene H-1B radne vize.
Američka administracija tvrdi da naknada od 100.000 dolara za pojedine H-1B vize predstavlja zakonito imigraciono ograničenje, dok protivnici mere smatraju da je reč o porezu koji može da uvede samo Kongres.
U podnesku dostavljenom Apelacionom sudu za Prvi okrug, administracija navodi da je savezni sud pogrešno ocenio prirodu sporne mere i da se ne radi o porezu, već o uslovu za izdavanje određenih radnih viza.
Šta predviđa nova politika?
Nova politika predviđa da određeni poslodavci koji žele da angažuju strane radnike putem H-1B programa moraju da plate 100.000 dolara kao uslov za izdavanje novih viza.
Administracija tvrdi da je cilj mere smanjenje zloupotreba sistema i podsticanje zapošljavanja američkih radnika.
H-1B program omogućava američkim kompanijama da privremeno zapošljavaju strane stručnjake u oblastima koje zahtevaju specijalizovana znanja, uključujući:
- Informacione tehnologije
- Inženjerstvo
- Zdravstvo
- Nauku i istraživanja
Prema važećem zakonu, godišnje se izdaje 65.000 novih H-1B viza, uz dodatnih 20.000 mesta za osobe koje su stekle više akademske diplome u Sjedinjenim Američkim Državama.
Sud blokirao primenu naknade
Koalicija saveznih država osporila je novu meru pred sudom, tvrdeći da predsednik nema ustavno ovlašćenje da uvodi nove poreze bez saglasnosti Kongresa.
Savezni sudija Leo Sorokin prihvatio je taj argument i početkom juna presudio da naknada funkcioniše kao porez koji nije jasno odobrio Kongres.
„Predsednik nije imao ovlašćenje da uvede porez na H-1B zahteve“, naveo je sudija u obrazloženju svoje odluke.
Administracija traži suspenziju presude
Nakon presude, administracija je uložila žalbu i zatražila da se odluka privremeno suspenduje dok traje postupak pred apelacionim sudom.
Vladini pravnici tvrde da cilj politike nije prikupljanje budžetskih prihoda, već stvaranje dodatnih podsticaja poslodavcima da prioritet daju američkim radnicima.
Prema njihovom tumačenju, sporna naknada predstavlja deo imigracione politike i može se uporediti sa drugim pravilima i uslovima koji se primenjuju prilikom izdavanja viza.
Rasprava o ulozi H-1B programa
Kritičari H-1B programa godinama upozoravaju da pojedine kompanije koriste ovaj sistem kako bi smanjile troškove rada ili angažovale jeftiniju radnu snagu iz inostranstva.
Sa druge strane, pristalice programa navode da američko tržište rada u određenim sektorima nema dovoljan broj kvalifikovanih stručnjaka, zbog čega je angažovanje stranih radnika neophodno za funkcionisanje brojnih kompanija.
Odluka koja može imati šire posledice
Apelacioni sud sada treba da odluči da li predsednik može da uvede ovakvu vrstu finansijskog uslova kroz svoja imigraciona ovlašćenja ili je za takvu meru neophodno odobrenje Kongresa.
Ishod ovog slučaja mogao bi da utiče ne samo na budućnost H-1B programa, već i na obim predsedničkih ovlašćenja u oblasti imigracione politike i regulisanja radnih viza u Sjedinjenim Američkim Državama.
NEWS WEEK