Popis stanovništva otkriva kako se promenila migrantska populacija u SAD tokom poslednjih 250 godina
Popis stanovništva otkriva kako se promenila migrantska populacija u SAD tokom poslednjih 250 godina
Američki Biro za popis stanovništva (U.S. Census Bureau) objavio je novu analizu koja prikazuje kako se menjala populacija stanovnika rođenih u inostranstvu tokom poslednjih 250 godina – od prvih detaljnih podataka prikupljenih sredinom 19. veka do danas.
Prema podacima za 2024. godinu, u Sjedinjenim Američkim Državama živi oko 50,2 miliona osoba rođenih u inostranstvu, odnosno 14,8 odsto ukupnog stanovništva – najveći zabeležen broj stranog stanovništva u istoriji zemlje.
Rekordan broj stanovnika rođenih u inostranstvu
Prema podacima U.S. Census Bureau, u kategoriju stanovnika rođenih u inostranstvu ubrajaju se naturalizovani američki državljani, osobe sa stalnim boravkom, privremeni migranti, izbeglice, azilanti, kao i osobe koje borave u zemlji bez odobrenog imigracionog statusa.
Podaci za 2024. godinu pokazuju da ova grupa broji oko 50,2 miliona ljudi, što predstavlja 14,8 odsto ukupnog stanovništva SAD.
Kako se menjao udeo migranata kroz istoriju?
Prvi detaljni podaci o mestu rođenja stanovnika prikupljeni su tokom popisa iz 1850. godine. Tada je u Sjedinjenim Američkim Državama živelo oko 2,2 miliona osoba rođenih u inostranstvu, odnosno 9,7 odsto ukupnog stanovništva.
Tokom druge polovine 19. veka udeo stranog stanovništva kontinuirano je rastao i dostigao tadašnji rekord od 14,8 odsto 1890. godine. Nakon toga usledio je dug period opadanja, pa je 1970. godine udeo stanovnika rođenih u inostranstvu pao na svega 4,7 odsto ukupne populacije.
Promena porekla doseljenika
Analiza pokazuje da su se najveće promene dogodile u poreklu doseljenika. Tokom 19. i početkom 20. veka čak 92,2 odsto stranog stanovništva dolazilo je iz Evrope, što je bilo posledica ekonomskih prilika u SAD, ali i istorijskih događaja poput gladi u Irskoj i progona Jevreja u istočnoj Evropi.
Istovremeno su u zapadne delove zemlje pristizali kineski radnici angažovani na izgradnji transkontinentalne železnice i radu u rudnicima zlata. Njihov dolazak kasnije je ograničen donošenjem Zakona o isključenju Kineza iz 1882. godine, jedne od prvih saveznih mera kojima je ograničavana imigracija prema nacionalnom poreklu.
Prekretnica nakon reforme iz 1965. godine
Velika promena u američkoj imigracionoj politici dogodila se 1965. godine, usvajanjem Zakona o imigraciji i državljanstvu, kojim je ukinut sistem kvota zasnovan na nacionalnom poreklu.
Novi sistem dao je prednost spajanju porodica, zapošljavanju stručnih radnika i prihvatu izbeglica, što je dovelo do značajnog povećanja broja doseljenika iz Latinske Amerike i Azije.
Od Evrope ka Latinskoj Americi i Aziji
Prema najnovijim podacima, 51,4 odsto stanovnika rođenih u inostranstvu danas dolazi iz zemalja Latinske Amerike, dok 30,8 odsto potiče iz Azije.
Evropa, koja je nekada bila glavni izvor imigracije u Sjedinjene Američke Države, danas čini 9,7 odsto stranog stanovništva, dok 5,9 odsto doseljenika dolazi iz afričkih zemalja.
Migrantska slika SAD značajno promenjena
Analiza U.S. Census Bureau pokazuje da se udeo stanovnika rođenih u inostranstvu vratio na nivo zabeležen krajem 19. veka, ali da se struktura migrantske populacije tokom proteklih decenija značajno promenila.
Iako je procenat stranog stanovništva danas gotovo isti kao pre više od jednog veka, poreklo doseljenika i obrasci imigracije razlikuju se u odnosu na istorijske migracione talase koji su oblikovali američko društvo.
NEWS WEEK