Koliko je život u SAD poskupeo: Poređenje troškova iz 1970-ih i danas otkriva velike promene
Da li se u SAD danas živi bolje nego sedamdesetih? Prihodi jesu veći, ali su stanovi, zdravstvo i fakulteti znatno skuplji
Iako se mnogi Amerikanci sa nostalgijom prisećaju sedamdesetih godina prošlog veka, novo istraživanje pokazuje da je poređenje životnog standarda između tog perioda i današnjice znatno složenije nego što se na prvi pogled čini.
Analiza pokazuje da su prihodi Amerikanaca rasli brže od inflacije, ali da su troškovi stanovanja, zdravstvene zaštite i visokog obrazovanja porasli toliko da su upravo oni postali najveći finansijski izazovi za današnje generacije.
Kupovna moć jeste veća, ali ne u svim oblastima
Analiza kompanije ConsumerAffairs, koja upoređuje podatke iz 1974. i 2024. godine, pokazuje da je ukupna kupovna moć Amerikanaca porasla za 73 odsto u poslednjih 50 godina. To znači da prosečan građanin danas može da priušti više robe i usluga nego sedamdesetih godina, kada se podaci usklade sa inflacijom.
Međutim, nisu sve kategorije pratile taj trend. Najveći pad pristupačnosti zabeležen je kod visokog obrazovanja, gde je kupovna moć pala za gotovo 43 odsto, dok je zdravstvena zaštita postala oko 17 odsto manje pristupačna nego pre pola veka.
Stanovanje postalo najveći finansijski izazov
Jedna od najvećih promena odnosi se na tržište nekretnina. Prosečna cena kuće u SAD iznosila je 36.050 dolara 1974. godine. Kada se prilagodi inflaciji, ta cena odgovarala bi današnjih 229.342 dolara. Međutim, prosečna prodajna cena kuće u 2024. dostigla je čak 418.975 dolara.
Pored viših cena nekretnina, dodatni teret predstavljaju skuplji stambeni krediti, osiguranje i porezi, što mnogim Amerikancima otežava kupovinu prve nekretnine.
Porasle su i cene zakupa stanova. Prosečna mesečna kirija, prilagođena inflaciji, povećala se sa oko 910 dolara na 1.487 dolara. Prema podacima američkog popisa stanovništva, gotovo polovina domaćinstava koja iznajmljuju stan troši više od 30 odsto svojih prihoda na stanovanje, što se smatra ozbiljnim finansijskim opterećenjem.
Zdravstvo i fakulteti među najvećim poskupljenjima
Izdaci koje građani direktno plaćaju za zdravstvenu zaštitu porasli su za 68 odsto u odnosu na 1974. godinu. Prosečni godišnji troškovi koje pacijenti sami pokrivaju povećani su sa 972 dolara na 1.632 dolara, nakon usklađivanja sa inflacijom.
Visoko obrazovanje beleži još veći rast cena. Prosečna godišnja školarina na državnim univerzitetima porasla je sa 3.270 na 9.872 dolara, dok je na privatnim fakultetima povećana sa 13.010 na čak 35.911 dolara, kada se iznosi prilagode inflaciji.
Zbog visokih troškova studiranja i sve većih studentskih dugova, sve više mladih Amerikanaca dovodi u pitanje isplativost fakultetskog obrazovanja.
Prihodi rastu, ali osećaj finansijske sigurnosti opada
Istraživanje pokazuje da je medijalni godišnji prihod porastao sa 28.278 dolara u 1974. na 48.960 dolara u 2024. godini, kada se uračuna inflacija.
Ipak, osećaj finansijske sigurnosti nije podjednak za sve građane. Vlasnici nekretnina ostvarili su značajan rast vrednosti svoje imovine, dok se mlađe generacije suočavaju sa sve skupljim stanovanjem, obrazovanjem i zdravstvenom zaštitom.
Građani sve zabrinutiji za ekonomsku budućnost
Istovremeno, novo ekonomsko istraživanje pokazalo je da je 61 odsto Amerikanaca pesimistično kada je reč o trenutnom stanju privrede i njenim izgledima, dok gotovo polovina građana navodi da štedi čak i na osnovnim životnim potrebama, poput hrane i zdravstvene zaštite.
Rezultati ukazuju da, uprkos većim prihodima i rastu kupovne moći u odnosu na sedamdesete godine, troškovi osnovnih životnih potreba danas predstavljaju znatno veći izazov za veliki broj američkih domaćinstava.
NEWS WEEK