Imigranti sad imamju samo 10 dana za žalbu na odluku o deportaciji
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država vraća na snagu pravilo kojim se rok za žalbu na veliki deo odluka imigracionih sudova skraćuje sa 30 na 10 dana. Istu tu promenu savezni sudija je ranije ove godine delimično stavio van snage. Sada se vraća kao konačno pravilo, posle sprovedene javne rasprave.
Tekst je trebalo da bude objavljen u Federalnom registru, službenom glasilu savezne vlade SAD, 17. novembra. Pravilo stupa na snagu 30 dana nakon objave i primenjivaće se na predmete pokrenute posle tog datuma. Za predmete koji su već u toku ostaje dosadašnji rok od 30 dana.
Šta se konkretno menja
Žalbe na odluke imigracionih sudija razmatra BIA (Board of Immigration Appeals), najviše upravno telo Ministarstva pravde za tumačenje i primenu imigracionog prava. Po novom pravilu, rok za žalbu u većini predmeta pada na 10 dana, a podnosilac mora već u obaveštenju o žalbi da navede sporna pitanja koja osporava. Deo predmeta koji se tiču azila zadržava rok od 30 dana.
Pravilo znatno proširuje i mogućnost skraćenog odbacivanja žalbi. To praktično znači da bi odluka imigracionog sudije o nalogu za udaljenje iz zemlje bila konačna odluka vlasti, osim ako BIA prihvati predmet glasanjem većine svojih članova.
Zaostatak predmeta kao obrazloženje
Ministarstvo pravde tvrdi da su promene neophodne zbog, kako kaže, dugotrajnog i do sada neviđenog zaostatka u radu. U fiskalnoj 2017. godini BIA je imala 35.837 nerešenih predmeta. U fiskalnoj 2026. taj broj je porastao na 325.774, gotovo devetostruko.
Broj ročišta pred imigracionim sudovima naglo je skočio, delom zbog većeg broja ljudi koje pritvara ICE, imigraciona i carinska policija SAD, pod sumnjom da nemaju zakonit status. Na zastoje je uticalo i masovno otpuštanje dugogodišnjih imigracionih sudija, koje postepeno zamenjuje novi kadar.
Kritike pravnika
Hanter Hamil, savetnik za politike i praksu u Američkom udruženju imigracionih advokata (AILA), rekao je za Newsweek da bi promene povećale efikasnost „po ogromnoj ceni razgradnje pravičnog postupka u sudskom sistemu".
„Biće gotovo nemoguće, čak i ljudima koji imaju advokata, da podnesu žalbu za 10 kalendarskih dana umesto u roku od 30 dana", rekao je Hamil. Najteže će proći oni u pritvoru i oni bez pravnog zastupnika, dodao je, jer će jedva stići da prime obaveštenje o odluci, bez realnog vremena da nađu advokata.
Profesorka na pravnom fakultetu Widener University Commonwealth Law School ocenila je za isti list da pravilo pruža „samo fasadu pravičnog postupka" i da ovakve procedure ne obezbeđuju suštinsko preispitivanje odluka imigracionih sudija.
Zašto je rok prvi put blokiran
Ministarstvo pravde je 6. februara donelo privremeno konačno pravilo sa istim predlogom. Usledila je tužba pred saveznim okružnim sudom za Distrikt Kolumbija, sa tvrdnjama zasnovanim na Zakonu o upravnom postupku (Administrative Procedure Act), Zakonu o imigraciji i državljanstvu i Ustavu.
Sudija Randolf D. Mos je 8. marta stavio van snage delove pravila, posle čega je ministarstvo obavestilo imigracione sudije da i dalje važi rok od 30 dana. Presuda nije utvrdila da imigranti po Ustavu imaju pravo na 30 dana, već se bavila postupkom: ministarstvo je, prema sudiji, zaobišlo obavezu javne rasprave za suštinske izmene propisa.
Spor o pravičnom postupku
Ministarstvo pravde tvrdi da stranci u postupku udaljenja imaju pravo na pravičan postupak, ali da Ustav zasebno ne garantuje upravnu žalbu pred BIA. U praksi, za 10 dana čovek pred deportacijom treba da dobije odluku sudije, nađe advokata, razume u čemu je greška i pripremi obrazloženu žalbu, često iz pritvora ICE i bez znanja engleskog.
Organizacija Amica Center for Immigrant Rights, koja je pokrenula prvobitni spor, ocenila je u februaru preko svoje više advokatkinje Emili Raber da pravilo „izvrgava ruglu pravičan postupak". Udruženja koja su osporavala pravilo tvrde da bi ono najteže pogodilo pritvorene, nezastupljene, osobe sa invaliditetom, decu i govornike ređih jezika.
Apelacioni sud Devetog okruga je 1994. u predmetu Gonzales-Julio protiv INS, na koji se ministarstvo poziva i u novom pravilu, razmatrao rok od 20 dana i zaključio da je rok od 10 dana u određenim okolnostima neustavan. Taj slučaj ticao se imigranta sa Havaja koji je žalbu morao da podnese u San Dijegu. Ministarstvo sada tvrdi da je tehnologija otklonila taj problem, jer elektronsko podnošenje omogućava slanje dokumenata u svako doba.
Očekuju se novi pravni sporovi. BIA je poslednja instanca unutar imigracionog sistema, ali oni čije žalbe budu odbačene i dalje mogu da se obrate saveznom sudu.
