Chicago Glasnik
Vesti

Koliko gotovine držati kod kuće ako digitalno bankarstvo otkaže

Koliko gotovine držati kod kuće ako digitalno bankarstvo otkaže

Niz prekida u radu digitalnih sistema otvorio pitanje gotovine

Prekidi u radu digitalnih sistema banaka, avio-kompanija i trgovinskih lanaca širom Sjedinjenih Država u poslednje dve nedelje poremetili su poslovanje u više sektora. Deo javnosti počeo je da se pita da li su incidenti povezani. Predsednik Donald Tramp umanjio je značaj tih problema: "To je život. Kada ste veliki i moćni i imate sav taj novac, takve stvari se dešavaju."

Šon Higins (Sean Higgins), vanredni profesor finansija na Univerzitetu Nortvestern, smatra da je vremensko poklapanje prekida čista slučajnost. Ipak, poručuje da je razumno držati nešto gotovine kod kuće.

Preporuka: 100 do 150 dolara po članu domaćinstva

"Jedna od stvari koje preporučuju mnoge organizacije za zaštitu potrošača u finansijama širom sveta jeste da domaćinstva drže određenu sumu gotovine kod kuće", rekao je Higins. "Možda manji iznos."

Naveo je cifru od 100 do 150 dolara po članu domaćinstva, uz napomenu da taj iznos zavisi od porodičnih okolnosti.

"Samo da, ako se nešto ovakvo dogodi i bude potrebno da platite nešto, imate tu gotovinu na raspolaganju", objasnio je. Pojedini problemi se, kaže, brzo reše, ali poenta je da u vanrednoj situaciji u kojoj bankarski ili digitalni sistemi ne rade imate dovoljno gotovine za nekoliko dana osnovnih troškova.

Depoziti ostaju osigurani

Higins je podsetio da savezna država osigurava bankarske depozite do 250.000 dolara po klijentu. "Možete imati potpuno poverenje da će svaki novac koji položite u banku do tog praga od 250.000 dolara biti sasvim bezbedan, u smislu da ne morate da brinete ako se ljudi zabrinu za stanje same banke", rekao je.

Šta je tačno otkazalo

U ponedeljak je tehnički problem izazvao šire poremećaje u finansijskom sistemu. Nekoliko sati kasnije, kvarovi na pojedinim sistemima avio-kompanije Junajted ervlajns doveli su do kašnjenja poletanja. U utorak popodne korisnici su prijavili probleme sa uslugama drugih velikih kompanija, među njima Epla i Meriota.

Tim kvarovima prethodili su još veći prekidi nedelju dana ranije, koji su pogodili Majkrosoft i FAA, saveznu upravu za vazduhoplovstvo. Pogođene kompanije saopštile su da nema dokaza o zlonamernim aktivnostima niti o koordinisanom sajber-napadu.

Istovremeno i test sistema hitnog uzbunjivanja

U utorak u 13.20 po centralnom vremenu zakazan je test EAS, nacionalnog sistema hitnog uzbunjivanja preko televizije i radija. FEMA, savezna agencija za upravljanje vanrednim situacijama, navela je da je reč o rutinskoj proveri planiranoj unapred, koja je zakonska obaveza na svake tri godine. Test traje oko jedan minut.

"Sistem hitnog uzbunjivanja je nacionalni sistem javnog upozoravanja koji čine hiljade radijskih, televizijskih, kablovskih, satelitskih i širokopojasnih provajdera", navodi se na sajtu agencije. "Ovi testovi omogućavaju FEMA-i da uoči tehničke ili operativne probleme pre nego što sistem bude potreban u stvarnoj vanrednoj situaciji."

Agencija se osvrnula i na spekulacije o terminu testa. "Svesni smo glasina, pitanja i nagađanja o sutrašnjem testu. Da budemo jasni, ovo je rutinski, zakazani test sistema hitnog uzbunjivanja", objavila je FEMA na društvenim mrežama u ponedeljak. "Volimo dobru teoriju koliko i svi drugi, ali ovde nema nikakve tajne vanredne situacije."

Poruka koja će se emitovati glasi: "Ovo je nacionalni test sistema hitnog uzbunjivanja, koji izdaje Savezna agencija za upravljanje vanrednim situacijama. Ovo je samo test. Od javnosti se ne traži nikakva akcija." Uz poruku idu i zvučni tonovi upozorenja radi pristupačnosti za gluve i nagluve osobe, a pojedini emiteri mogu poruku prikazati i na engleskom i na španskom.

Prethodni test obavljen je 4. oktobra 2023. godine. Tada su proveravana i upozorenja koja stižu na mobilne telefone, ali ona ovog puta nisu deo testa.

Izvori

Povezane vesti