DHS predlaže stroža pravila za radne dozvole: Gotovo milion migranata moglo bi da bude pogođeno promenama
Trampova administracija predlaže stroža pravila za radne dozvole migranata
Administracija predsednika Donalda Trampa predstavila je novi predlog kojim bi dodatno pooštrila pravila za izdavanje radnih dozvola migrantima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema predlogu Ministarstva unutrašnje bezbednosti SAD (DHS), značajne promene odnosile bi se na osobe koje borave u zemlji na osnovu humanitarnog uslovnog boravka (humanitarian parole), odloženog izvršenja deportacije (deferred action) i pojedine osobe koje se suočavaju sa nalogom za deportaciju.
Nova pravila mogla bi da otežaju dobijanje i produženje radnih dozvola za stotine hiljada migranata koji trenutno legalno rade u SAD.
Podaci američke Službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS) pokazuju da je tokom fiskalne 2024. godine obrađeno više od 978.000 zahteva za radne dozvole u kategorijama koje bi mogle biti obuhvaćene novim pravilima.
Šta predlažu nove mere?
Prema predlogu, DHS želi da uvede strože uslove za dobijanje i obnavljanje radnih dozvola.
- Strože bezbednosne i biografske provere kandidata
- Obaveza dokazivanja finansijske potrebe za radnom dozvolom
- Kraći period važenja dozvola, najčešće do godinu dana
- Dodatni uslovi za produženje radnih dozvola
- Veća ograničenja za osobe sa nalogom za deportaciju
Takođe, podnosioci zahteva koji budu želeli da obnove radnu dozvolu morali bi da rade kod poslodavaca uključenih u federalni sistem E-Verify, koji služi za proveru radnog statusa zaposlenih.
Poseban fokus na osobe sa nalogom za deportaciju
Jedna od najznačajnijih promena odnosila bi se na osobe kojima je izdat konačni nalog za deportaciju, ali koje trenutno ostaju u SAD pod određenim nadzorom.
Prema novim pravilima, većina njih više ne bi imala pravo na radnu dozvolu. Izuzeci bi bili mogući samo u retkim slučajevima kada deportacija nije izvodljiva jer nijedna država ne želi da prihvati tu osobu.
Predlog takođe predviđa stroži pristup proceni kriminalne prošlosti podnosilaca zahteva. Hapšenja, osuđujuće presude ili dokazi o povezanosti sa kriminalnim grupama ili terorističkim organizacijama mogli bi predstavljati osnov za odbijanje zahteva.
Moguće ekonomske posledice
DHS procenjuje da bi predložene izmene mogle imati značajan ekonomski uticaj tokom naredne decenije.
Prema procenama agencije, ukupni direktni troškovi mogli bi da iznose između 9,1 i 27,9 milijardi dolara tokom deset godina, prvenstveno zbog gubitka prihoda radnika koji više ne bi imali pravo na zaposlenje, kao i dodatnih administrativnih troškova za poslodavce.
Pojedini stručnjaci upozoravaju da bi nova pravila mogla dodatno da otežaju popunjavanje radnih mesta u sektorima koji se u velikoj meri oslanjaju na rad migrantske populacije.
S druge strane, DHS smatra da bi promene mogle povećati dostupnost poslova za američke državljane i osobe sa stalnim boravkom u SAD.
Šta sledi?
Predlog još nije stupio na snagu i trenutno se nalazi u fazi javne rasprave.
Period za dostavljanje komentara javnosti traje 60 dana i počinje 5. juna. Tek nakon razmatranja pristiglih komentara DHS može doneti konačnu odluku o usvajanju novih pravila.
NEWS WEEK