Demokrate predlažu zakon: zelena karta za neke ilegalne migrante
Grupa demokrata u Predstavničkom domu Kongresa SAD predstavlja predlog zakona koji bi migrantima bez uredne dokumentacije omogućio da dobiju zelenu kartu, odnosno dozvolu stalnog boravka, ako u Sjedinjenim Državama žive deset godina i nemaju krivični dosije. Predlog nosi naziv Protect Our Neighbors Act (Zakon o zaštiti naših suseda), a podnosi ga kongresmenka Latifa Sajmon (Lateefah Simon) iz Kalifornije, kako je prvi izvestio ABC News.
Kao suvlasnici predloga potpisani su takođe demokrate iz Kalifornije: Zoi Lofgren (Zoe Lofgren), Huan Vargas (Juan Vargas) i Džon Garamendi (John Garamendi).
Šta zakon predviđa
Prema tekstu predloga, pravosnažni nalog za deportaciju koji je doneo savezni imigracioni sudija prestao bi da važi posle deset godina, pod uslovom da osoba u međuvremenu nije osuđena ni za jedno krivično delo osim za nezakonit prelazak granice. Time bi joj se otvorio put ka stalnom boravku. U praksi bi to značilo mogućnost legalizacije statusa za milione ljudi koji su u zemlju ušli nezakonito, ali nisu počinili druga dela.
Predlog ostavlja i izuzetke. Imigracioni sudija bi mogao da obnovi nalog za udaljenje ako se "jasnim i uverljivim dokazima" pokaže da je to u javnom interesu. Obnova je moguća i u pojedinim slučajevima zbog administrativnih kašnjenja. Po sadašnjim pravilima, pravosnažni nalozi za deportaciju nemaju rok važenja. Iz teksta predloga nije jasno da li se uzimaju u obzir i krivična dela počinjena van Sjedinjenih Država.
Slične ideje o legalizaciji statusa pominjali su i pojedini republikanci, među njima kongresmenka Marija Elvira Salazar (María Elvira Salazar) iz Floride, još pred prošlogodišnje izbore na pola mandata.
Slučaj koji je pokrenuo predlog
Autori zakona kažu da su ih podstakli slučajevi ljudi koji su decenijama živeli u SAD, a deportovani su otkako se predsednik Donald Tramp u januaru 2025. vratio u Belu kuću. Jedna od njih je Hardžit Kaur (Harjit Kaur), sedamdesettrogodišnjakinja iz oblasti zaliva San Franciska, koja je vraćena u Indiju. Nalog za njeno udaljenje donet je još 2005. godine, a radila je kao šnajderka u izbornoj jedinici kongresmenke Sajmon.
"Ako nalozi za deportaciju postoje duže od deset godina, a vi i dalje sve radite kako treba, ti nalozi treba ponovo da budu stavljeni van snage i treba da budete u redu sa ostalima za zelenu kartu, da nastavite da budete vredan stanovnik ovih zajednica i, nadamo se, državljanin", rekla je Sajmon za ABC News.
Porodica Kaur poručila je da bol ostaje uz saznanje da je ona jedna od hiljada ljudi u istoj situaciji. Zahvalili su članovima Kongresa na zalaganju i izrazili nadu da bi iz njene priče moglo da proizađe nešto dobro. Garamendi je ranije, u znak protesta zbog njene deportacije, ostavio prazno mesto na Trampovom obraćanju o stanju nacije.
Brojke i politički kontekst
Pju istraživački centar (Pew Research Center), američka istraživačka organizacija, procenjuje da u SAD od 2023. živi do 14 miliona ljudi koji su u zemlju ušli nezakonito. Bivši vršilac dužnosti direktora ICE-a, Imigracione i carinske policije SAD, Tod Lajons (Todd Lyons) izjavio je ranije ove godine da oko 1,6 miliona njih ima pravosnažne naloge za deportaciju. Tokom drugog Trampovog mandata iz zemlje je uklonjeno više od tri miliona ljudi, od čega je oko 2,2 miliona otišlo dobrovoljno.
Tramp je u intervjuu za emisiju "60 minuta" na CBS-u, posle izbora na pola mandata, naznačio da je otvoren za pregovore o nekom obliku imigracione reforme sa novoizabranom demokratskom većinom u Kongresu. "Veliki deo zemlje smatra da bi trebalo da im bude dozvoljeno da ostanu ako su dobri ljudi koji rade u firmi za uređenje zelenila ili u hotelu ili rade nešto drugo, zar ne? I u nekim slučajevima plaćaju porez", rekao je.
"Predsednik Tramp je obećao da će u svojoj imigracionoj politici goniti 'najgore od najgorih'", naveo je Garamendi u saopštenju za ABC. "Ipak, njegova administracija je više puta odlučivala da okrutno deportuje stanovnike koji decenijama rade, plaćaju porez i podižu porodice u svojim zajednicama."
