Chicago Glasnik
Vesti

Četiri predloga u Kongresu mogla bi da promene beneficije socijalnog osiguranja za milione Amerikanaca

Četiri predloga u Kongresu mogla bi da promene beneficije socijalnog osiguranja za milione Amerikanaca

Četiri predloga u Kongresu mogla bi da promene američki sistem socijalnog osiguranja

Četiri predloga koja se trenutno nalaze u Kongresu mogla bi da donesu značajne promene u američkom sistemu socijalnog osiguranja, dok raste pritisak na zakonodavce da pronađu dugoročno rešenje za finansiranje programa.

Socijalno osiguranje trenutno prima desetine miliona Amerikanaca. Među njima je oko 57,6 miliona korisnika penzionih beneficija, 5,8 miliona korisnika porodičnih beneficija nakon smrti člana porodice i gotovo osam miliona korisnika invalidskih beneficija.

Prosečna mesečna isplata iznosila je oko 1.940 dolara u julu 2026. godine, dok su penzionisani radnici u proseku primali oko 2.086 dolara mesečno.

Problem predstavlja činjenica da prihodi sistema više nisu dovoljni da pokriju sve njegove troškove. Tokom 2025. godine Socijalno osiguranje prikupilo je oko 1,45 biliona dolara, dok je potrošeno oko 1,61 bilion dolara. Razlika je pokrivena iz rezervi fondova.

Prema najnovijem izveštaju poverenika programa, fond koji finansira penzione i porodične beneficije mogao bi da iscrpi svoje rezerve tokom četvrtog kvartala 2032. godine.

Ukoliko Kongres do tada ne preduzme mere, tekući prihodi bili bi dovoljni za isplatu oko 78 odsto predviđenih beneficija.

To ne znači da bi Socijalno osiguranje prestalo da postoji, ali bi bez promena moglo doći do smanjenja isplata.

Četiri predloga pred Kongresom

Predlozi koji su trenutno u proceduri nude različita rešenja za finansijsku stabilnost sistema.

PROMISE Act

Ovaj dvostranački predlog ne bi direktno povećao poreze, smanjio beneficije niti promenio starosnu granicu za odlazak u penziju.

Umesto toga, predviđa ubrzani proces u kojem bi Savetodavni odbor za socijalno osiguranje pripremio preporuke i zakonski tekst sa ciljem da program može da isplaćuje 100 odsto predviđenih beneficija najmanje narednih 50 godina.

Zakon o dvostranačkoj komisiji za socijalno osiguranje

Drugi predlog predviđa formiranje posebne komisije od 13 članova, sa predstavnicima obe političke stranke.

Komisija bi trebalo da pripremi predlog kojim bi se obezbedila dugoročna finansijska održivost penzionog i invalidskog fonda u narednih najmanje 75 godina.

Predlog ne određuje unapred da li bi rešenje uključivalo povećanje poreza, promene beneficija, izmene uslova za ostvarivanje prava ili kombinaciju više mera.

Strengthening Social Security Act

Ovaj predlog predviđa direktne promene u načinu finansiranja sistema.

Jedna od ključnih promena odnosila bi se na gornju granicu zarade na koju se obračunava porez za socijalno osiguranje. Ona za 2026. godinu iznosi 184.500 dolara.

Prema predlogu, od 2028. godine deo prihoda iznad te granice postepeno bi bio uključen u oporezivanje, da bi do 2032. godine zarade iznad postojeće granice u potpunosti bile obuhvaćene porezom za Socijalno osiguranje.

Predlog bi istovremeno povećao određene beneficije, posebno za penzionere sa nižim i srednjim primanjima, i promenio način obračuna godišnjeg usklađivanja penzija sa inflacijom.

Social Security Expansion Act

Četvrti predlog takođe predviđa povećanje prihoda i beneficija programa.

Prema predlogu, porez za socijalno osiguranje primenjivao bi se i na zarade, plate i prihode od samostalnog rada veće od 250.000 dolara.

Predlog bi takođe promenio način obračuna beneficija, uveo minimalnu beneficiju za određene radnike sa niskim primanjima i promenio metod obračuna godišnjeg usklađivanja sa troškovima života.

Jedna od predloženih promena odnosi se i na decu koja su redovni studenti, a čiji je roditelj preminuo ili prima invalidske beneficije. Prema predlogu, oni bi mogli da nastave da primaju određene beneficije do 22. godine.

Nijedan predlog još nije usvojen

Nijedan od četiri predloga za sada nije usvojio Kongres, niti je bilo koji od njih postao zakon.

Zakonodavci su trenutno na avgustovskoj pauzi, a Senat bi trebalo da nastavi redovan rad 14. septembra.

Zbog toga se značajniji napredak po pitanju ovih predloga ne očekuje pre povratka članova Kongresa u Vašington.

U međuvremenu, finansijski pritisak na sistem ostaje jedno od ključnih pitanja. Što se duže bude čekalo na reformu, biće potrebne veće promene u porezima, beneficijama ili drugim delovima sistema kako bi se obezbedila njegova dugoročna održivost.

NEWS WEEK

Povezane vesti