Amerikanci više ne žele da se sele zbog posla, navode istraživanja - Chicago Glasnik
Posle dve godine negodovanja da niko više ne želi da radi, američki poslodavci bi mogli da imaju novu liniju pritužbi: Niko ne želi da se seli. Nakon stalnog pada decenijama, stopa Amerikanaca koji se sele radi posla pala je na rekordno nisku od samo 1,6% u prva tri meseca godine, prema Challenger, Grey & Christmas.
„Ovo je najniži kvartalni rezultat koji smo videli, među svim tražiteljima posla sa kojima smo radili, od 1986. godine“, rekao je stariji potpredsednik kompanije Andrew Challenger za CBS MoneyWatch.
Challenger je firma za zapošljavanje, što znači da je angažuju kompanije koje sprovode masovna otpuštanja kako bi pomogle tim radnicima da pronađu novo zaposlenje. Tokom 1980-ih i 90-ih, trećina radnika koje je anketirao Challenger rekla je da su se redovno selili da bi preuzeli novi posao, ali ta brojka godinama opada.
Trend je dokaz opadanja dinamike američke ekonomije, kažu stručnjaci, dok istovremeno potkopava istorijski narativ Amerikanaca kao populacije pionira i onih koji preuzimaju rizik i koji hrabro kreću na novi teren u potrazi za prilikama.
Prema ekonomistima, splet faktora čini teškom spremnost Amerikanaca da se presele radi posla. Prvo, uprkos naporima poslovanja da vrate zaposlene u kancelariju, poslovi na daljinu su i dalje snažno aktivni - to daje mogućnosti pojedincima, ako odluče da traže novu poziciju.
Porast cena nekretnina podstaknut pandemijom, zajedno sa porastom stopa na hipoteke tokom prošle godine, takođe je otežao kretanje, jer su troškovi stanovanja rasli mnogo brže od prihoda.
Rastuće cene stanova glavna su prepreka mobilnosti. U celoj državi cene kuća su porasle za skoro 25% u poslednje dve godine, zajedno sa stopama hipoteka koje su se više nego udvostručile od početka 2022.godine. Tipična mesečna isplata hipoteke za jednoporodičnu kuću sada zauzima polovinu mesečne raspoložive imovine kupca prihod, veći sa oko 30% pre pandemije, prema istraživanju Pantheon Macroeconomics.
U međuvremenu, skoro 1 od 4 postojeće hipoteke danas ima stopu ispod 3%, saopštila je istraživačka firma. To doprinosi tome da se mnogi vlasnici kuća osećaju "zaključano" za svoj sadašnji dom, ne žele da ga menjaju za novo mesto vezano za mnogo veću hipoteku.
„Većina postojećih vlasnika kuća se neće seliti osim ako to apsolutno ne moraju, zbog smrti, razvoda ili — neodoljive ponude za posao“, navodi Pantheon u izveštaju.
Tokom pandemije, odluka mnogih Amerikanaca da napuste prenaseljene gradove, zajedno sa brzim porastom "Zoom gradova", pogoršala je nedostatak stanova. Visoko plaćeni tehnološki sektor, jedna od najbrže rastućih industrija tokom pandemije pre ovogodišnjih otpuštanja, doveo je do velikog porasta u gradovima kao što su Ostin i Nešvil, nauštrb slabije plaćenih uslužnih ili proizvodnih radnika.
Uprkos kratkom porastu tokom prvih godina pandemije, stopa selidbi Amerikanaca iz bilo kog razloga opada decenijama. Tokom 1950-ih i 1960-ih, jedna petina Amerikanaca se selila svake godine; u 2021. ta stopa je bila samo 8%, prema Birou za popis stanovništva.
Visoki troškovi stanovanja su nedavni dodatak gomili promena u načinu života zbog kojih su Amerikanci još više zaglavili na mestu od prošlog veka. Glavni dugoročni faktor je porast domaćinstava sa dva zarađivača.
Ipak, ima nekih pozitivnih strana u činjenici da Amerikanci češće ostaju tu gde jesu. Omogućava ljudima da puste korene u svojim zajednicama i potencijalno omogućava porodicama da ostanu zajedno, umesto da se povinuju pritisku ekonomskih potreba. To takođe znači da su ekonomske razlike između regiona u SAD danas daleko manje oštre nego pre nekoliko decenija.
To znači da će ekonomski rast nacije ove decenije biti jednakiji nego što je bio posle Velike recesije, kada je nekoliko velikih gradova doživelo procvat dok je većina Amerike stagnirala.
Izvor: Cbsnews.com
Prema ekonomistima, splet faktora čini teškom spremnost Amerikanaca da se presele radi posla. Prvo, uprkos naporima poslovanja da vrate zaposlene u kancelariju, poslovi na daljinu su i dalje snažno aktivni - to daje mogućnosti pojedincima, ako odluče da traže novu poziciju.
Porast cena nekretnina podstaknut pandemijom, zajedno sa porastom stopa na hipoteke tokom prošle godine, takođe je otežao kretanje, jer su troškovi stanovanja rasli mnogo brže od prihoda.
Rastuće cene stanova glavna su prepreka mobilnosti. U celoj državi cene kuća su porasle za skoro 25% u poslednje dve godine, zajedno sa stopama hipoteka koje su se više nego udvostručile od početka 2022.godine. Tipična mesečna isplata hipoteke za jednoporodičnu kuću sada zauzima polovinu mesečne raspoložive imovine kupca prihod, veći sa oko 30% pre pandemije, prema istraživanju Pantheon Macroeconomics.
U međuvremenu, skoro 1 od 4 postojeće hipoteke danas ima stopu ispod 3%, saopštila je istraživačka firma. To doprinosi tome da se mnogi vlasnici kuća osećaju "zaključano" za svoj sadašnji dom, ne žele da ga menjaju za novo mesto vezano za mnogo veću hipoteku.
„Većina postojećih vlasnika kuća se neće seliti osim ako to apsolutno ne moraju, zbog smrti, razvoda ili — neodoljive ponude za posao“, navodi Pantheon u izveštaju.
Tokom pandemije, odluka mnogih Amerikanaca da napuste prenaseljene gradove, zajedno sa brzim porastom "Zoom gradova", pogoršala je nedostatak stanova. Visoko plaćeni tehnološki sektor, jedna od najbrže rastućih industrija tokom pandemije pre ovogodišnjih otpuštanja, doveo je do velikog porasta u gradovima kao što su Ostin i Nešvil, nauštrb slabije plaćenih uslužnih ili proizvodnih radnika.
Uprkos kratkom porastu tokom prvih godina pandemije, stopa selidbi Amerikanaca iz bilo kog razloga opada decenijama. Tokom 1950-ih i 1960-ih, jedna petina Amerikanaca se selila svake godine; u 2021. ta stopa je bila samo 8%, prema Birou za popis stanovništva.
Visoki troškovi stanovanja su nedavni dodatak gomili promena u načinu života zbog kojih su Amerikanci još više zaglavili na mestu od prošlog veka. Glavni dugoročni faktor je porast domaćinstava sa dva zarađivača.
Ipak, ima nekih pozitivnih strana u činjenici da Amerikanci češće ostaju tu gde jesu. Omogućava ljudima da puste korene u svojim zajednicama i potencijalno omogućava porodicama da ostanu zajedno, umesto da se povinuju pritisku ekonomskih potreba. To takođe znači da su ekonomske razlike između regiona u SAD danas daleko manje oštre nego pre nekoliko decenija.
To znači da će ekonomski rast nacije ove decenije biti jednakiji nego što je bio posle Velike recesije, kada je nekoliko velikih gradova doživelo procvat dok je većina Amerike stagnirala.
Izvor: Cbsnews.com