Poslovna struktura koju odaberete utiče na sve, od svakodnevnog poslovanja preko poreza, do toga koliko je vaše lične imovine izloženo riziku. Trebali biste odabrati poslovnu strukturu koja vam pruža pravi balans između pravne zaštite i benefita.
Vaša poslovna struktura utiče na to koliko plaćate porez, sposobnost prikupljanja novca, papire koje trebate podneti i ličnu odgovornost.
Pre nego što registrujete preduzeće u vašoj državi, moraćete da izaberete poslovnu strukturu. Većina preduzeća će takođe morati da dobije poreski identifikacioni broj (tax ID number) i zatraži odgovarajuće licence i dozvole.
Izaberite pažljivo. Iako ćete u budućnosti možda preći na drugu poslovnu strukturu, možda postoje ograničenja na osnovu vaše lokacije. To bi takođe moglo rezultirati poreskim posledicama i nenamernim raspuštanjem, između ostalih komplikacija.
Konsultacije sa poslovnim savetnicima, advokatima i računovođama se mogu pokazati veoma korisnim.
Pregled uobičajenih poslovnih struktura
Samostalno vlasništvo
Samostalno vlasništvo je lako formirati i pruža potpunu kontrolu nad vašim poslovanjem. Automatski se smatrate jedinim vlasnikom ako obavljate sve poslovne aktivnosti, ali se ne registrujete kao bilo koja druga vrsta poslovanja.
Jedinstvena preduzeća ne proizvode zaseban poslovni subjekt. To znači da vaša poslovna imovina i obaveze nisu odvojene od vaše lične imovine i obaveza. Možete biti lično odgovorni za dugove i obaveze posla. Samostalni vlasnici još uvek mogu da dobiju trgovačko ime. Takođe može biti teško prikupiti novac jer ne možete prodati akcije, a banke se često dvoume da li da odobravaju zajmove preduzetnicima.
Individualna vlasništva mogu biti dobar izbor za preduzeća sa niskim rizikom i vlasnike koji žele da testiraju svaku poslovnu ideju pre formiranja formalnijeg poslovanja.
Partnerstvo
Partnerstva su najjednostavnija struktura za dvoje ili više ljudi koji žele zajedno da poseduju poslovanje. Postoje dve uobičajene vrste partnerstva: ograničeno partnerstvo (LP – limited partnerships) i partnerstvo sa ograničenom odgovornošću (LLP – limited liability partnerships).
Ograničena partnerstva imaju samo jednog generalnog partnera sa neograničenom odgovornošću a svi ostali su partneri koji imaju ograničenu odgovornost.
Partneri sa ograničenom odgovornošću takođe imaju tendenciju da imaju ograničenu kontrolu nad kompanijom, što je dokumentovano u ugovoru o partnerstvu. Dobit se prenosi na poreske prijave za fizička lica a generalni partner – partner sa neograničenom odgovornošću – takođe mora da plaća porez za samozapošljavanje.
Partnerstva (takozvana ortačka društva) sa ograničenom odgovornošču su slična ograničenim partnerstvima, ali daju ograničenu odgovornost svakom vlasniku. LLP štiti svakog partnera od dugova prema partnerstvu i nijedan partner neće biti odgovoran za postupke drugih partnera.
Partnerstva mogu biti dobar izbor za preduzeća sa više vlasnika, profesionalne grupe (poput advokata) i grupe koje žele da testiraju svoju poslovnu ideju pre osnivanja formalnijeg poslovanja.
Preduzeće (društvo) sa ograničenom odgovornošću (LLC)
LLC (Limited liability company) vam omogućava da iskoristite prednosti korporacije i partnerskih poslovnih struktura.
LLC preduzeća vas u većini slučajeva štite od lične odgovornosti, vaša lična imovina – poput vašeg vozila, kuće i računa štednje – neće biti izložena riziku u slučaju da se vaše LLC preduzeće suoči sa bankrotom ili tužbama.
Dobit i gubici se mogu preneti na vaš lični dohodak bez suočavanja sa porezom na dobit. Međutim, članovi LLC preduzeća se smatraju samozaposlenima i moraju da uplate porez na samozapošljavanje za Medicare i socijalno osiguranje.
LLC preduzeća mogu imati ograničen život u mnogim državama. Kada se član pridruži ili napusti LLC preduzeće, neke države mogu zahtevati da LLC bude raspušteno i ponovo formirano novim članstvom – osim ako u LLC-u već postoji sporazum o kupovini, prodaji i prenosu vlasništva.
LLC preduzeća mogu biti dobar izbor za preduzeća sa srednjim ili višim rizikom, vlasnike sa značajnom ličnom imovinom koju žele da zaštite i vlasnike koji žele da plate nižu poresku stopu nego što bi to učinili sa korporacijom.
Korporacije
C corp
Korporacija, koja se ponekad naziva C corp, je pravno lice koje je odvojeno od svojih vlasnika. Korporacije mogu da ostvare profit, oporezuju se i mogu biti pravno odgovorne.
Korporacije svojim vlasnicima pružaju najsnažniju zaštitu od lične odgovornosti, ali troškovi osnivanja korporacije su veći od osnivanja ostalih struktura. Korporacije takođe zahtevaju opsežnije vođenje evidencije, operativne procese i izveštavanje.
Za razliku od pojedinačnih preduzetnika, ortačkih društava i LLC preduzeća, korporacije plaćaju porez na dobit. U nekim slučajevima, dobit preduzeća se oporezuje dva puta – prvo, kada kompanija ostvari dobit a zatim kada se dividende isplaćuju akcionarima po njihovim ličnim poreskim prijavama.
Korporacije imaju potpuno nezavisan život odvojen od svojih akcionara. Ako akcionar napusti kompaniju ili proda svoje akcije, C corp može nastaviti da posluje relativno nesmetano.
Korporacije imaju prednost kada je u pitanju prikupljanje kapitala, jer sredstva mogu prikupiti prodajom akcija, što takođe može biti korist u privlačenju zaposlenih.
One mogu biti dobar izbor za poslovanja sa srednjim ili visokim rizikom, poslovanja koja trebaju prikupiti novac i poslovanja koja planiraju da „izađu u javnost“ ili da na kraju budu prodata.
S Corp
S korporacija, koja se ponekad naziva i S corp, je posebna vrsta korporacije koja je dizajnirana da izbegne nedostatak dvostrukog oporezivanja regularne C korporacije. S korporacije omogućavaju da se dobit i neki gubici prenose direktno na lični dohodak vlasnika, a da nikad ne podležu poreskim stopama.
Ne oporezuju sve države s corporacije podjednako, ali ih većina priznaje na isti način kao što to čini savezna vlada i oporezuje akcionare u skladu sa tim. Neke države oporezuju S korporacije na dobit iznad određene granice, a druge države uopšte ne priznaju izbore S korporacija uopšte, jednostavno tretirajući poslovanje kao C korporaciju.
S korporacija mora da se prijavi Poreskoj upravi da bi dobila status S korporacije, što je drugačiji postupak od registracije u njihovoj državi.
Postoje posebna ograničenja za S korporacije. One ne mogu imati više od 100 akcionara, a svi akcionari moraju biti državljani SAD-a. I dalje ćete morati da sledite stroge postupke arhiviranja i operativne procese C korporacija.
S korporacije takođe imaju samostalan život, baš kao i C corps. Ako akcionar napusti kompaniju ili proda svoje akcije, S korporacija može nastaviti da posluje relativno nesmetano.
S korporacija može biti dobar izbor za preduzeća koja bi inače bila C corps, ali ispunjavaju kriterijume za prijavljivanje kao S korporacija.
B corp
Benefit korporacija, koja se naziva i B corp, je profitna korporacija koju priznaje većina američkih država. One se razlikuju od C korporacija po svrsi, odgovornosti i transparentnosti, ali se ne razlikuju po načinu oporezivanja.
B korporacije vode i misija i profit. Akcionari drže kompaniju odgovornom za stvaranje neke vrste javne koristi pored finansijske. Neke države zahtevaju da B corp podnosi godišnje izveštaje o davanjima koji pokazuju njihov doprinos javnom dobru.
Postoji nekoliko nezavisnih usluga sertifikacije ovih korporacija, ali nijedna nije potrebna da bi se kompanija pravno smatrala ovom vrstom korporacije u državi u kojoj je dostupan pravni status.
Zatvorena korporacija
Zatvorene korporacije liče na B korporacije, ali imaju manje tradicionalnu korporativnu strukturu. Oni odbacuju mnoge formalnosti koje obično upravljaju korporacijama i odnose se na manje kompanije.
Državna pravila se razlikuju, ali je obično zabranjeno da se javno trguje akcijama. Zatvorenim korporacijama može upravljati mala grupa akcionara bez odbora direktora.
Neprofitna korporacija
Neprofitne korporacije su organizovane da se bave dobrotvornim, obrazovnim, verskim, književnim ili naučnim radom. Budući da njihov rad donosi korist javnosti, neprofitne organizacije mogu dobiti status oslobođenosti od poreza, što znači da ne plaćaju poreze na dohodak države ili savezne države ni na kakav profit koji ostvare.
Neprofitne organizacije se moraju prijaviti Poreskoj upravi da bi izuzele porez, što je drugačiji postupak od registracije kod njihove države.
One treba da se pridržavaju organizacionih pravila koja su vrlo slična redovnim C korporacijama. Takođe moraju slediti posebna pravila o tome šta rade sa bilo kojom zaradom koju zarade. Na primer, ne mogu da raspodeljuju dobit članovima ili političkim kampanjama.
Zadruga (Cooperative)
Zadruga je preduzeće ili organizacija koja je u vlasništvu i kojom se posluje u korist onih koji koriste njene usluge. Dobit i zarada koju zadruga raspodeljuje se deli među članovima, poznatim i kao vlasnici-korisnici. Tipično, izabrani upravni odbor i službenici vode zadrugu dok redovni članovi imaju glasačku moć da kontrolišu pravac zadruge. Članovi mogu postati deo zadruge kupovinom akcija, mada iznos akcija koji poseduju ne utiče na težinu njihovog glasa.
Kombinovanje različitih poslovnih struktura
Oznake poput S korporacije ili neprofitne organizacije nisu striktno poslovne strukture – mogu se shvatiti i kao poreski status. Moguće je da LLC preduzeće bude oporezivano kao i C corporacija, S korporacija ili neprofitna organizacija. Ovi aranžmani su daleko ređi i mogu biti teži za podešavanje. Ako razmišljate o nekoj od ovih nestandardnih struktura, trebalo bi da razgovarate sa poslovnim savetnikom ili advokatom koji će vam pomoći da odlučite.
Izvor: SBA
COMMENTS