Kriza i kod najbogatijih – Više od 1,7 miliona Amerikanaca više nisu milioneri

Kriza i kod najbogatijih – Više od 1,7 miliona Amerikanaca više nisu milioneri

Zelena karta vs američko državljanstvo – Ključne razlike, prednosti i nedostaci
Coradia iLint – prvi voz na vodonik sa nultom emisijom gasova u Severnoj Americi
Pomozimo teško obolelom Milošu da ne ostane na ulici

Globalno bogatstvo je doživelo prvi pad od Velike recesije 2008. godine, prema godišnjem izveštaju o globalnom bogatstvu koje su objavile UBS i Credit Suisse u utorak. Ovaj izveštaj analizira imovinu skoro 5,4 milijarde odraslih osoba širom sveta na različitim nivoima bogatstva.

Privatno bogatstvo je opalo za 2,4% prošle godine, što takođe označava najsporiji rast bogatstva po konstantnim kursnim stopama u poslednjih 15 godina.

Pad od 2,4%, pretežno pripisan inflaciji i jačanju američkog dolara, rezultirao je gubitkom od oko 11,3 biliona dolara u privatnom bogatstvu, pri čemu je najznačajniji pad zabeležen u Severnoj Americi i Evropi, koje su zajedno izgubile 10,9 biliona dolara.

Najveći pad bogatstva zabeležen je u SAD, Japanu, Kini i Kanadi, dok su najveći dobici zabeleženi u Rusiji, Meksiku, Indiji i Brazilu, prema izveštaju.

Takođe, u 2022. godini je bilo 3,5 miliona manje milionera u poređenju sa prethodnom godinom, pri čemu je najveći pad zabeležen u SAD, gde je 1,7 miliona pojedinaca izgubilo svoj status milionera, zatim u Japanu (466.000), Velikoj Britaniji (439.000) i Australiji (363.000). Međutim, SAD i dalje imaju najveći broj milionera u svetu sa 22,7 miliona, što čini 38,2% globalnog ukupnog broja.

Što se tiče ultrabogatih, najbogatiji 1% je doživeo pad udela bogatstva za 0,6% – što znači da je porast nejednakosti u bogatstvu koji se doživeo tokom pandemije bio obrnut u 2022. godini, prema izveštaju.

Najveći faktori opadanja bogatstva bili su finansijska sredstva, kako se navodi u izveštaju, dok ne-finansijska sredstva kao što je nekretnine ostaju otporna, ali to se može promeniti naredne godine u zavisnosti od kamatnih stopa.

“Detaljnija analiza pokazuje da su finansijska sredstva najviše doprinela padu bogatstva u 2022. godini dok ne-finansijska sredstva (uglavnom nekretnine) ostaju otporna, uprkos brzom rastu kamatnih stopa”, napisali su istraživači u izveštaju. “Međutim, relativni doprinos finansijskih i ne-finansijskih sredstava može se promeniti u 2023. godini ukoliko cene kuća opadnu kao odgovor na više kamatne stope.”

 

COMMENTS

WORDPRESS: 0