The Chicago Fire of 1871, poznat pod nazivom Veliki požar u Čikagu, goreo je od 8. oktobra do 10. oktobra 1871. i uništio je hiljade zgrada, ubio oko 300 ljudi i prouzrokovao je oko 200 miliona dolara štete. Legenda kaže da je krava oborila fenjer u štali i da je tako zapalila vatru, ali druge teorije tvrde da su ljudi ili čak meteor mogli biti odgovorni za događaj koji je ostavio područje oko četiri milje dugačko i skoro milju široko u ruševinama. Nakon požara, rekonstrukcija je započela brzo i podstakla je veliki ekonomski razvoj Čikaga i porast broja stanovnika.
U oktobru 1871. godine, suvo vreme i obilje drvenih zgrada, ulica i trotoara učinili su Čikago pogodnim za širenje požara. Veliki požar u Čikagu započeo je tokom noći 8. oktobra, u ili oko štale u vlasništvu Patrika i Ketrin O’Leary u ulici 137 DeKoven na jugozapadnoj strani grada. Legenda kaze da je plamen počeo kada je krava srušila upaljeni fenjer; međutim, Catherine O’Leary je odbacila tu optužbu, a pravi uzrok požara nikada nije utvrđen. Ono što je poznato je da se vatra brzo proširila i kretala ka severu i istoku prema centru grada.
Vatra je gorela tokom celog sledećeg dana, a konačno je zaustavljena 10. oktobra, kada su vatrogasci uz pomoc kiše uspeli da je obuzdaju. Veliki požar u Čikagu ostavio je iza sebe oko 300 mrtvih i 100.000 ljudi bez doma . Uništeno je više od 17.000 objekata, a šteta je procenjena na 200 miliona dolara.
Katastrofa je izazvala eskalaciju pljački i bezakonja. Veliki broj vojnika dosao je u Čikago, sa namerom da zavede red. 11. oktobra proglašeno je vojno stanje, koje je okončalo tri dana haosa i pljački.
Mesec dana nakon požara, Josip Medill (1823-99) izabran je za gradonačelnika nakon što je obecao da ce uspostaviti strožije propise o zgradama i vatri. Njegova pobeda mogla bi se takođe pripisati činjenici da je većina gradskih glasačkih spiskova uništena u požaru, tako da je bilo gotovo nemoguće sprečiti ljude da glasaju po više puta.
Uprkos razaranju, veliki deo infrastrukture Čikaga, uključujući i transportne sisteme, ostao je netaknut. Rekonstrukcija je započela brzo i podstakla veliki ekonomski razvoj i rast stanovništva, jer su arhitekte postavile temelje za moderan grad sa prvim svetskim neboderima. U vreme požara, populacija Čikaga iznosila je otprilike 324.000; za devet godina bila je oko 500.000. Do 1890. godine, grad je postao glavno ekonomsko i transportno čvoriste sa procenjenom populacijom od više od milion ljudi. (U ovom momentu u čitavoj Americi samo u Njujork imao više stanvnika). Danas je Akademija za obuku vatrogasaca u Čikagu smeštena na mestu kuće O Leary porodice gde je Veliki požar u Čikagu započeo. Godine 1997. Gradsko vece Čikaga donelo je rezoluciju kojom se oslobađa Catherine O’Leary, irska imigrantikinja na cijem je imanju započeo pozar.
COMMENTS