Istorija srpskog naroda u Čikagu – 140 godina od dolaska prvih Srba u Ameriku

Istorija srpskog naroda u Čikagu – 140 godina od dolaska prvih Srba u Ameriku

Džon Frotingem – američki milioner koji je spašavao srpsku ratnu siročad
OK – Kako je nastala najpopularnija reč na svetu?
Đorđe Šagić – prvi Srbin koji je došao Ameriku i učestvao u stvaranju dve države

Srpski emigranti su prvi put dosli u region Čikaga zajedno sa hiljadama drugih imigranata iz južne i istočne Evrope, u periodu između 1880 do 1910 godine. Ubrzani razvoj teške industrije u regionu zahtevao je novu radnu snagu. Većina srpskih imigranata u Sjedinjenim Državama i na području Čikaga nije dosla iz same Srbije, vec iz delova tadašnje Austro-Ugarske, uglavnom Hrvatske, Slavonije i Vojvodine. Većinu ranih imigranata činili su poljoprivrednici dok su novinari, advokati, nastavnici i sveštenici činili manji deo ove imigracije.

Srpski imigranti su se naselili uglavnom u jugoistočnom delu Calumet regiona, tzv. “steel district” , oko Wicker Parka u oblasti West Town, kao i u Jolietu, i Gariju u Indijani. Većina srpskih muškaraca su uglavnom radili u čeličanama. Srbi iz Wicker Parka bili su predstavnici srednje klase među našim sunarodnicima i bili su lokalni i nacionalni lideri naših imigranata u Americi.

Serbian Orthodox Church Holy Resurrection

Srpski emigranti u okolini grada Čikaga bili su pravoslavci, govorili su srpski jezik i koristili su ćirilično pismo. Ova dva aspekta srpske kulture bila su osnov i ključ života naših imigranata u Americi. Srbi su 1905. godine osnovali crkvu Svetog Vaskrsenja, koja je kratko služila kao sedište Srpske pravoslavne crkve u Severnoj Americi. Ova crkva je takođe bila centar srpskog verskog života u regionu Čikaga sve dok Srbi nisu osnovali crkve u drugim gradovima.

Nedugo zatim sagrađena je crkva Svetog Arhangela Mihaila u Calumetu, dok su Srbi u Gariju i Jolietu izgradili crkve u svojim gradovima. Ubrzana izgradnja verskih objekata simbolizovala je odluku lokalnih Srba se neće vratiti u svoju domovinu i da će postati stalni stanovnici čikaskog područja.

Srpski imigranti su osnovali mnoštvo bratskih, sportskih, omladinskih i ženskih drustava. Do 1929. godine formirana je Srpska nacionalna federacija (SNF), koja je nadgledala sve etničke srpske organizacija u regionu Čikaga. SNF je obezbeđivao beneficije za članove drustva u slučaju bolesti ili smrti, kako je često bio slučaj da članovi nisu imali osiguranje. Što je još važnije, SNF služio je kao lokalni, regionalni i globalni čuvar srpskog nacionalnog identiteta u Americi. Srpska nacionalna federacija i njene srodne institucije organizovale su predstave i komemoracije u vreme velikih srpskih patriotskih i verskih praznika.

Srpkinje su osnovale nezavisne ženske organizacije. Vodeća srpska ženska organizacija sa snažnim prisustvom na čikaskom području bila je Kolo srpskih sestara. Obe srpske crkve u Čikagu aktivno su promovisale imigrantsku podršku Kraljevini Srbiji tokom Prvog svetskog rata.

Srbi u Cikagu privukli su pažnju ostalih nacija kroz novinski materijal koji je objavio lokalni Palandech Press, čiji je osnivac srpski imigrant John R. Palandech. Palandech i njegova braća objavili su prve srpske nacionalne novine. Posle Prvog svetskog rata, Palandech je, uz podršku lokalne srpske srednje klase, tražio od Srba da se ujedine sa Hrvatima i Slovencima kako bi formirali Jugoslaviju.

Velika recesija 1930-ih godina doprinela je da se većina sprske radničke klase borila za preživljavanje, jer su mnogi radili samo sezonski u čeličanama. Zabrinutost za sopstveni ekonomski opstanak pomešao se sa strahovima za sudbinu njihove domovine za vreme Drugog svetskog rata nakon što je načistička Nemačka napala Jugoslaviju 1941. godine.

Komunistička dominacija u posleratnoj Jugoslaviji napravila je potrese u srpskoj zajednici u Čikagu. Mnogi su otvoreno podržavali kralja i želeli su da on ponovo vrati na vlast, dok je manjina podržavala komuniste. Lokalna srpska pravoslavna zajednica podeljena je na sličan način. Kao rezultat ove podele, četrdesetih i pedesetih godina prošlog veka, region Čikaga je postao glavni centar za antikomunističku borbu srpskog naroda u vreme hladnog rata u Sjedinjenim Državama.

Međutim, nisu svi Srbi bili zabrinuti za političku situaciju u svojoj domovini. Većina se usresredila na poboljšanje vlastitih života u Americi. Sa porastom predgrađa i ekonomskom ekspanzijom pedesetih godina, mnogi Srbi su se preselili iz Wicker Parka i regiona Calumet u predgrađa kao sto su Južna Holandija, Lansing i Palos Hills.

Blesich, Mirko. The Serbian Who’s Who. 1983.

 

COMMENTS

WORDPRESS: 0