Interaktivna mapa prikazuje koje će američke gradove potopiti voda do 2050. godine

Interaktivna mapa prikazuje koje će američke gradove potopiti voda do 2050. godine

Ovo su najbolji festivali koji nas očekuju u Čikagu u 2023. godini
TOP 10 najboljih koledža u Americi za 2022. godinu
U Americi drastično raste potražnja za električnim automobilima zbog visoke cena goriva

Stanovnici severoistočnih delove Sjedinjenih Američkih Država su ovog leta lično svedočili razornim poplavama. Nažalost, naučnici predviđaju da će poplave postati sve češće kako godine budu prolazile.

Mapa koju je kreirala organizacija Climate Central, koja okuplja naučnike i novinare sa fokusom na proučavanje posledica klimatskih promena, prikazuje šta budućnost može doneti obalnim zajednicama kako nivo mora bude rastao.

Na prvoj mapi (ispod), postavili smo projekcije koje uključuju porast nivoa mora i uobičajene godišnje poplave (vremenske nepogode koje se očekuju svake godine). Postavili smo mapu da uključuje šta bi se desilo sa “neograničenom zagađenošću” od sada do 2050. godine. Taj okvir najbliže odgovara trenutnom putu na kojem se nalazimo, izjavila je organizacija Climate Central.

 

I dok je Menhetn uglavnom pošteđen pod ovim umerenim uslovima, postoji značajan porast nivoa mora u obližnjim okruzima Hadson i Bergen u državi Nju Džerzi. Gornja mapa prikazuje područja gde bi voda porasla tokom velikih poplava, poput nedavnih katastrofalnih poplava na severoistoku.

Tokom obilaska štete, sekretar za transport Sjedinjenih Američkih Država, Pit Butidžidž, je izjavio da je Vermont pretrpeo dve oluje koje bi se inače nazivale “dogadjajima jednom u veku” u periodu od samo 12 godina.

“Ne možemo ići u budućnost zahtevajući od zajednica da sve vrate tačno onako kako je bilo ako će poplave koje se javljaju jednom u sto godina postati godišnji događaj”, rekao je on.

Dok se klima nastavlja zagrevati, naučnici predviđaju da će poplave postati sve češće širom sveta. To je zato što toplija atmosfera zadržava više vlage, što rezultira olujama koje izazivaju obilnije padavine koje mogu imati smrtonosne posledice.

Za svaki 1 stepen Celzijusa (1,8 stepeni Farenhajta) zagrevanja atmosfere, ona zadržava oko 7% više vlage. Prema NASA-i, prosečna globalna temperatura se povećala za najmanje 1,1 stepen Celzijusa (1,9 stepeni Farenhajta) od 1880. godine.

 

COMMENTS

WORDPRESS: 0