Evo zbog čega Amerika nije dobila ime po Kolumbu već po Amerigu Vespučiju

Evo zbog čega Amerika nije dobila ime po Kolumbu već po Amerigu Vespučiju

Sedam istorijskih gradova u Americi koje morate posetiti ove godine
Rođenje ’ilegalne’ imigracije u Americi – Evo kako je nastao ovaj pojam i ograničenje broja doseljenika
Istorija Srpske Pravoslavne Crkve u Sjedinjenim Državama

Imena mesta u Americi mogu zvučati prilično zbunjujuće čak i Amerikancima. Od Filadelfije (grčka reč koja znači ’brižni brat’) ili Čikaga (algonkvinski naziv za ’mesto divljeg luka’), mapa Amerike je jedna velika, etimološka zbrka.

Kao jasniji primer, uzmimo tri susedne države u Novoj Engleskoj. Vermont je obrnut i grub prevod francuske reči za „zelenu planinu“. Masačusets je izveden od imena domorodačkih američkih naroda koji su živeli u blizini, Agonkvinski Masačuseti. Reč je značila „na velikom brdu“. Novi Hempšir potiče iz grofovije u južnoj Engleskoj.

Odakle naziv Amerika?

Zašto kontinenti Južne i Severne Amerike nisu nazvani po Kristoferu Kolumbu? Reč Amerika potiče od manje poznatog istraživača Ameriga Vespučija. Međutim, ko je doneo odluku o ovako važnom pitanju? U pitanju je jedan nemački kartograf.

Kao i Kolumbo, Vespuči je putovao Novim Svetom (prvenstveno 1499.godine a kasnije i 1502.godine).
Za razliku od Kolumba, Vespuči je pisao o svemu. Vespučijevi zapisi o njegovim putovanjima su objavljeni između 1502. i 1504.godine i bili su vrlo čitani u Evropi. Kolumbo je takođe jer je mislio da je pronašao novi put do Azije; ono što nije eshvatao jeste da je Amerika bila ceo jedan novi kontinent. Vespuči je, međutim, shvatio da Amerika nije granična sa Azijom. Bio je takođe i prvi u tome da je nazove Novim Svetom ili Novus Mundus na latinskom.

Sa otkrićem „Novog Sveta“, mape su bile ponovo iscrtavane sve vreme. Niko zapravo nije znao gde se koja zemlja nalazi i koliko je velika. Zbog ove zabune, mape iz 1500tih godina su bile poprilično netačne i kontradiktorne (sadržale su takođe i crteže mitskih morskih bića).

Od Ameriga do Amerike

1507.godine, nemački kartograf koji se zvao Martin Waldseemuller je crtao mapu sveta. Nazvao ju je Universalis Cosmographia ili Univerzalna Kozmografija. Sastojeći se iz 12 drvenih ploča, bila je široka osam stopa i visoka četiri i po stope. Zasnivao je svoje crteže Novog Sveta na osnovu Vespučijevih objavljenih putopisa. Sve zemlje su posmatrane u ženskom rodu (kao Lady Liberty danas) pa je Wladseemuller koristio žensku, latinsku formu imena Amerigo kako bi nazvao nove kontinente Amerika. Kartografi su imali tendenciju da kopiraju izbore drugih pa je Kolumbo na takav način izostavljen.

Ostalo je istorija!
Danas, original Valdseemullerove mape je izložen u Kongresnoj Bibilioteci u Vašingtonu.

Izvor: dictionary.com

COMMENTS

WORDPRESS: 0